Već se 20-tak godina govori o sanaciji odlagališta Karepovac i građani u okviru svojih računa izdvajaju dio naknade za sanaciju. Zašto se sanacija nije dogodila ranije? Prvenstveno zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na samom odlagalištu i izrade sve potrebne projektno-tehničke dokumentacije. Također, bilo je lutanja u izboru samog načina sanacije, kao i nenamjenskog trošenja sredstava predviđenih za sanaciju odlagališta. Nažalost, težim putem smo shvatili koji su nam pravi prioriteti.

Druga situacija bi bila da se sanacija odvija uz izgrađen županijski centar na Lećevici, tada ne bi razmišljali o potrebi osiguranja daljnjeg rada odlagališta. Ovako će se Karepovac morati koristiti još do kraja 2022. godine. Za taj period treba na odlagalištu osigurati potreban volumen za nove količine otpada. Kako postojeći propisi usklađeni s Europskim direktivima zahtjevaju da se odlaganje otpada odvija na uređenoj odlagališnoj plohi s svim potrebnim brtvenim slojevima, kako bi se spriječilo curenje procjednih voda u podzemlje, nužno je presložiti dio postojećeg otpada i na taj način stvoriti prostor i volumen za odlaganje novonastalog otpada, ali ovaj put na prihvatljiv način po okoliš.

Preslagivanje otpada je također nužno i zbog toga što je stari otpad odlagan neplanski s nestabilnim pokosima. Kako znamo da je dubina odloženog otpada i do 50m onda je tehnički logično da je projektom predviđeno stabiliziranje pokosa kako se odlagalište ne bi urošilo. Iz razloga osiguranja novog volumena i stabiliziranja tijela odlagališta treba presložiti 15-20% odloženog otpada, što je velika količina obzirom da na odlagalištu imamo odloženo preko 6 milijuna kubika komunalnog otpada. Međutim to je nužno, to su pravila struke, svi projekti su prošli očitovanja nadležnih tijela dobivene su potrebne potvrde i dozvole.

Često čujemo da se radi o nestručnoj sanaciji? Predlaže se nekakvo upuhivanje zraka u tijelo deponije da se otpad inertizira, a da se nitko nije upitao zašto se to tek koristilo devedesetih godina na nekoliko odlagališta i to u Austriji. Zašto to nitko nije koristio u Hrvatskoj i zašto se odustalo od te metode na Totovcu u Čakovcu? Tko jamči da je ta metoda učinkovita i tko kaže da ta metoda ne bi dovela do požara u tijelu odlagališta, da ne bi uzrokovala klizišta te proklizavanje i urušavanje otpada zbog visine odloženog otpada i nestabilnih pokosa? Koliko bi to trajalo na ovako velikom odlagalištu i koliko bi to koštalo? Vjerovatno još toliko koliko košta ova sanacija, a da nitko ne bi jamčio da će takva metoda dati željene rezultate!

Točno je da svi s početkom ove sanacije trpimo neugodne mirise, točno je da se svi spojevi emitirani s odlagališta prate na mjernim postaja oko odlagališta i točno je da su ti spojevi tj. njihove koncentracije u dozvoljenim zakonskim okvirima s obzirom na utjecaj na ljudsko zdravlje (iznimno prekorači koji put amonijak). Split nije nikakva iznimka, jer se pri sanaciji svih većih odlagališta javljaju utjecaji prvenstveno u vidu širenja neugodnih mirisa. Međutim, ako ovlaštene firme mjere onečišćenja zraka, ako ovlaštene osobe kažu da nema opasnosti za zdravlje ljudi, onda bi trebali vjerovati struci. To je naš otpad, mi smo svi krivci što takav otpad gore stoji u formi u kojoj je odložen i kako je odložen. Zato bi ovo Gradsko vijeće umjesto podlijeganju jeftinom populizmu i pokušaju da se prikupi koji politički bod trebalo jasno i nedvosmisleno podržati ovu sanaciju. Trebalo bi se jasno i nedvojbeno stati uz struku i državne institucije koje su se izjasnile u korist provođenja sanacije.

Ljudi željnih „5 minuta slave“ i narcisodnih stručnjaka kojima nikad ništa ne valja, uvijek će biti i njih treba ignorirati. Zašto? Jer da su pravu i da mogu zaista dokazati išta od onog što govore (nestručna sanacija, trovanje ljudi) digli bi tužbe i tužili Grad, Ministarstvo, projektante. Ovako će naglo nestati kako su se i pojavili. Upravo zato, splitski HSLS smatra da bi prekid sanacije doveo do produženja agonije po okoliš i po zdravlje sugrađana!

A dok se traje sami proces sanacije, ostaje drugi gorući problem – PREVENCIJA I EDUKACIJA. Nažalost, naša županija je među zadnjima u Hrvatskoj po recikliranju i samim navikama koje su vezane uz gospodarenje otpadom. Zato napominjemo da je u tijeku natječaj: „Provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom“. Očekujemo da je projekt već spreman i da će Grad Split dobiti bespovratna sredstva, kako bi svi zajedno naučili kako se gospodari otpadom. Tada Karepovcac neće biti problem samo „nekih“, već svih onih koji stvaraju otpad.



Tekst: HSLS Split