Hrvatska socijalno-liberalna stranka - HSLS je prva politička stranka osnovana u demokratskoj Hrvatskoj.


HSLS je osnovan 20. svibnja 1989. godine pod imenom Hrvatski socijalno liberalni savez. Bila je to prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj za vrijeme komunističkog režima. Prvi predsjednik Stranke bio je Slavko Goldstein. Dražen Budiša izabran je za predsjednika 1990. godine. Od veljače 1996. do 7. sabora HSLS-a u studenom 1997. godine predsjednik HSLS-a je Vlado Gotovac, a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša koji tu dužnost obnaša do prosinca 2003. godine. 17. siječnja 2004. godine na 11. saboru HSLS-a predsjednikom HSLS-a postaje dr.sc. Ivan Čehok.

U veljači 2006. održan je Sabor ujedinjenja na kojem su se ujedinile Hrvatska socijalno-liberalna i Liberalna stranka. Za predsjednicu je izabrana Đurđa Adlešič koja tu dužnost obavlja do studenog 2009. kada je na 15. saboru HSLS-a za predsjednika HSLS-a izabran Darinko Kosor.  18. veljače 2012. godine Darinko Kosor ponovo je izabran za predsjednika HSLS-a. Nakon parlamentarnih izbora 2015. godine 5. prosinca 2015. na 18. saboru Darinko Kosor treći put je izabran za predsjednika HSLS-a.

Na prvim demokratskim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, u travnju 1990. godine, HSLS je bio u Koaliciji narodnog sporazuma i prvi puta postao parlamentarna stranka. Izborima 1992. i 1993. godine HSLS nastupa samostalno i postaje najjača opozicijska stranka. Na izborima 3. siječnja 2000. HSLS je u koaliciji sa SDP-om pobijedio i zajedno s još 4 stranke (HSS, HNS, LS i IDS) postizbornom koalicijom formirao Vladu u kojoj je imao 5 ministara i zamjenika predsjednika Vlade te zamjenike i pomoćnike ministara.

U srpnju 2002. HSLS-a  izlazi iz vladajuće koalicije te ponovo postaje oporbena stranka. Na izbore 23. studenog 2003. HSLS-a je izašao u Koaliciji s DC-om te postizborno sudjelovao i izvršnoj vlasti. Na parlamentarne izbore 2007. godine HSLS izlazi u koaliciji s HSS-om  s kojim nakon izbora sklapa koalicijsku vladu s HDZ-om u kojoj ima potpredsjednicu Vlade i četiri državna tajnika. 2011. godine, nakon dugo godina, HSLS ponovo samostalno izlazi na parlamentarne  izbore i ne uspijeva ući u Hrvatski sabor te postaje vanparlamentarna stranka. Na parlamentarne izbore 2015. godine izlazi kao dio  Domoljubne koalicije (HDZ-HSS-HSPAS-HSLS-BUZ-Hrast-ZDS –HDS) i ponovo postaje parlamentarna stranka. Nakon izbora Domoljubna koalicija zajedno s Mostom nezavisnih lista formira Vladu u kojoj HSLS ima tri pomoćnika ministara.

Godine 1992. HSLS je postao članom Liberalne Internacionale (Liberal International) – prvi puta jedna politička stranka iz Hrvatske postaje članicom neke međunarodne organizacije.

Godine 1993. HSLS, kao prva stranka iz Hrvatske, postaje pridruženom članicom ELDR (European Liberal, Democrat and Reform Party), a Mladi hrvatski liberali (MHL) postaju pridruženi član IFLRY (International Federation of Liberal Radical Youth) i LYMEC-a (European Liberal Youth).

HSLS je i  danas punopravni član Liberalne Internacionale i ALDE grupe, a MHL punopravni član LYMEC-a.

HSLS je politička stranka centra

HSLS je politička stranka centra kojoj je ishodište čovjek kao pojedinac te smatra da je slobodna samo ona zajednica u kojoj je slobodan i socijalno siguran svaki pojedinac kao najveća vrijednost.

Zauzima se za: hrvatsku državu kao republiku liberalne demokracije u kojoj svi njezini državljani imaju ista prava, socijalnu koheziju koja se može uspostaviti samo ravnotežom interesa poduzetničkog sloja i kapitala s jedne i radno ovisnog pučanstva s druge strane, liberalne koncepcije koje su u parlamentarnim demokracijama dio većine stranačkih programa. Opća liberalna načela na kojima se utemeljuje i za koje se zauzima HSLS su sljedeća: svi ljudi imaju jednaka i neotuđiva prava (fizičku i duhovnu nepovredivost, slobodu govora i javnog istupanja i udruživanja te pravo na očuvani okoliš), pravo na ograničenje arbitrarnosti vlasti (pravo građanina da se s njim postupa u skladu sa zakonom), pravo na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, školovanje, biranje zanimanja, ekonomske slobode – slobode poduzetništva, pravo i mogućnost razvoja svih posebnosti (osobnih, kolektivnih, regionalnih, kulturnih i drugih), demilitarizacija i razoružanje, tolerancija i kultura političkog dijaloga, država višestranačke parlamentarne demokracije uz strogu podjelu vlasti i neovisnost sudstva, institucionalna zaštita manjinskog ili pojedinačnog mišljenja te autonomija gospodarskog i duhovnog života pojedinca.

Predsjednik HSLS-a


Darinko Kosor

Rođen: 1965. godine u Zagrebu. Oženjen. Otac dvoje djece.
Dragovoljac domovinskog rata 1991.
Pripadnik 113. i 102. brigade.

Političke aktivnosti:
- član HSLS-a od 1992. g
- član Malog vijeća HSLS-a od 1993.-1996. g. i 2002.-2004. g.
- predsjednik GV HSLS-a Grada Zagreba 2000.-2002. g., 2004.-2005.g. i od 2008.
- zamjenik Gradonačelnika Grada Zagreba za gospodarstvo i komunalni sustav 2000.-2001.
- zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba od 2009. g.
- potpredsjednik Europskog pokreta Hrvatska od 2009. g.

Poslovne aktivnosti:
- po zanimanju manager u poslovima oglašavanja i propagande.
Privatni poduzetnik.
- 1993. g. direktor izdavačke tvrtke Profil International
- 1994.-2000. g. direktor i vlasnik oglasne agencije Media Look d.o.o.
- 1996.-2001. g. direktor i suvlasnik propagandne agencije GM Leo Burnett d.o.o. za Hrvatsku i BiH
- 2002.-2007.g. direktor i dioničar tvrtke za vanjsko oglašavanje Metropolis Media Hrvatska d.o.o.