Načela

-Temeljna načela HSLS-a


  1. HSLS je stranka koja se zauzima za hrvatsku državu kao republiku liberalne demokracije u kojoj svi njeni državljani imaju ista prava.

  2. HSLS polazi od načela da je slobodna samo ona zajednica u kojoj je socijalno siguran svaki pojedinac. On mora svojim temeljnim pravima biti zaštićen od ideologijske i državne prinude.

  3. HSLS teži uspostavi ravnoteže interesa poduzetničkog sloja (i kapitala) s jedne strane, i radno ovisnog pučanstva s druge strane. Pri tome HSLS smatra da je jedna od funkcija države zaštita socijalno ugroženog stanovništva.

-Opća načela socijal liberala


  • Svi ljudi imaju jednaka i neotuđiva prava bez obzira na rasu, nacionalnost, vjeru, spol, politička i druga uvjerenja, socijalni status…
  • Obrazovanje treba pomoći izgradnji modernog čovjeka, sposobnog nositi se s izazovima današnjice i budućnosti.
  • Ravnopravnost: početnih šansi, pred zakonom, spolova…
  • Sigurnost za poduzetništvo
  • Sigurnost kroz zaposlenost
  • Socijalna sigurnost za sve koji su je zaslužili svojim radom ali i za sve kojima je nužna državna pomoć.

  • Afirmacija manjina uz uvjet očuvanja države

-Osnovni ciljevi djelovanja HSLS-a ogranak Split


Povećanje blagostanja svih državljana RH, očuvanje demografske opstojnosti i nacionalnog identiteta, poštivanje pravnih i socijalnih normi i normi održivog razvoja primjerenih članicama EU.

Osnovna zadaća je i razvoj gospodarstva kroz ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, posebice povećanje izvoza. Samo građani obrazovani kvalitetno, prema EU standardima, mogu organizirati snažno i izvozno orijentirano gospodarstvo. Pri tome je nužno da funkcionira pravna država, koja će suzbiti mito, korupciju i kriminal.

Snažno gospodarstvo je ključ za smanjenje nezaposlenosti, poboljšanje statusa umirovljenika, povećanja plaća i standarda građana, izdvajanja za socijalu, zdravstvo, kulturu, šport, odnosno ključ za suzbijanje siromaštva. Konačno, jedino snažno izvozno orjentirano gospodarstvo može vratiti vanjski dug RH.


-Liberalna načela i začetak liberalizma u Hrvatskoj


Liberalizam kao politički pokret javlja se polovinom 18. st. razvojem industrijske proizvodnje i težnjom za promjenom društvenih odnosa u feudalno-monarhističkim državama Europe.

Liberalizam kao termin je teško definirati. Pridjev liberalan dolazi od latinskog “liberalis” što izvorno znači “dostojan slobodno rođenog” ili kao u Cicerona pa sve do konca 18. stolječa “dobrostiv”, “velikodušan”, “plemenit”. Tek oko 1800. poprima značenje političkog usmjerenja, ponajprije u Francuskoj a onda u čitavoj Europi.

Klasični ili ekonomski liberalizam se javlja najprije u Francuskoj i Engleskoj zahtjevom za što manje intervencija države u ekonomiji. Ukorijenjen u političkim teorijama prosvjetiteljstva, u političkom smislu liberalizam iznosi zahtjev za općim pravom glasa i koncept konsenzualne, ograničene i odgovorne vlade. Postupno liberalizam obuhvaća političku orjentaciju koja je htjela braniti i proširivati slobodu, sve vrste sloboda pojedinca (slobodu govora, slobodu tiska, slobodu trgovine, slobodu stvaranja), vladavinu prava, vjersku toleranciju, rasnu toleranciju, pouzdanje u prosvjetu i opći napredak, zahtjev za sekularnim ustavom, višestranačjem i odgovornom vladom. Posebno treba istaknuti zaštitu privatnog vlasništva.

Iako su zastupali korjenite društvene promjene, liberali su posebno zabrinuti mogućnošću izbijanja revolucije. Smatrali su da se konflikti moraju rješavati racionalnom raspravom a ne nasilnim metodama. Svjesni odgovornosti upravljanja državom, liberali ne mogu njezinu sudbinu prepustiti nepismenoj masi neznalica, to je doba u kojem je bilo malo pismenih. Upravo zbog toga zahtjevaju opće obrazovanje pučanstva, proširenje pismenosti, a danas se to iskazuje kroz zahtjev kvalitetnog obrazovanja svih građana, a ne samo onih koji si to mogu priuštiti.

Kako su u razdoblju 19. stolječa nastajale nacionalne države, liberali su se zalagali za zaštitu nacionalnih manjina, vjerskih manjina, za toleranciju i ravnopravnost. Danas nam ravnopravnost spolova izgleda kao nešto sasvim normalno, no nije uvijek tako bilo.

Liberalni ekonomisti zahtjevaju agrarnu reformu i ukidanje kmetstva, što se i dešava nakon francuske revolucije.

U Hrvatskoj među prvima koji zastupaju liberalne i prosvjetiteljske ideje je zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec, koji je svojim djelovanjem pripremio teren prvacima ilirskog preporoda Ljudevitu Gaju i grofu Janku Draškoviću.

Ipak osnivači liberalizma u Hrvatskoj su đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer i Franjo Rački teolog i filozof, koji se kasnije bavi crkvenom i nacionalnom historografijom kao prvi predsjednik JAZU. Nažalost, njihov katolički liberalizam kroz Narodnu stranku koju su osnovali nije uspio.